SportLogia
Vol. 9, Issue 1, Jun 2013.

 

ANALIZA ODBIJANJA LOPTI U RUKOMETNOJ UTAKMICI

 

Ante Burger1, Nenad Rogulj1, Nikola Foretić1 i Marijana Čavala1

1Kineziološki fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska

 

KRATAK NAUČNI ČLANAK
doi: 10.5550/sgia.130901.se.007B
UDK: 796.332.01:796.332.4

 

Sažetak   PUNI TEKST(.pdf)

Analizirano je 15 utakmica Hrvatske muške rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Tunisu 2005. godine i Europskom prvenstvu u Austriji 2010. godine. Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja učestalosti šutiranja iz pojedinih zona odnosno napadačkih pozicija, učestalosti odbijanja lopti od strane golmana ili okvira gola, te utvrđivanja gdje i kome se upućene lopte odbijaju. Polje za pozicijsku igru podijeljeno je u 5 zona: lijevi krilni napadač, lijevi vanjski napadač, srednji vanjski napadač, desni vanjski napadač i desni krilni napadač. Navedene zone ujedno predstavljaju i zone odbijanja lopte. Rezultati su pokazali da se najviše udaraca upućuje iz središnje zone, dok je frekventnost šutiranja iz ostalih zona uglavnom podjednaka. Prosječan broj odbijenih lopti od golmana ili okvira gola iznosi 17,6 lopti. U 71% slučajeva odbijena lopta završi u posjedu obrambenih igrača što je posljedica blizine odbranbenog igrača u odnosu na loptu. Najveći broj odbijenih lopti (40%) vraća se u središnju zonu. χ² testom je utvrđeno da se najveći broj upućenih lopti iz pojedine zone odbija u tu istu zonu ili nešto rjeđe u susjednu zonu. Tome najviše pridonosi ugao šutiranja, koji je uglavnom direktan u odnosu na gol, te postavljanje golmana u odnosu na loptu. Istraživanje implicira potrebu za uvježbavanjem ovog segmenta igre u okviru rukometnog treninga pomoću specifični i situacionih trenažnih vježbi.

 

Ključne riječi: odbijena lopta, rukometna utakmica, udarac na gol, golman.

 

Literatura

Apitzs, E., & Liu, W. H. (1997). Correlation between field dependence-independance and handball shooting by Swedish national male players. Perceptual and Motor Skills, 84, 1395–1398. doi: 10.2466/pms.1997.84.3c.1395
Debanne, T. (2003). Perceptive and decisional activity of goalkeeper during his parade's action: Experts skills. STAPS, 62(3), 43–58. doi: 10.3917/sta.062.0043
Delija, K., & Šimenc, Z. (1994). Utjecaj nekih općih i situacijskih motoričkih sposobnosti i znanja na uspjeh u rukometu [Impact of the general and situational motor skills and knowledge to succeed in handball]. Kinezilogija, 26, 51–54.
Gajić, V. (1970). Analiza VII. prvenstva sveta u rukometu. Sportska praksa.
Gorostiaga, E. M., Granados, C., Ibáñez, J., & Izquierdo, M. (2005). Differences in physical fitness and throwing velocity among elite and amateur male handball players. International Journal of Sports Medicine, 26(3), 225–232.
doi: 10.1055/s-2004-820974; PMid: 15776339
Gruić, I., Vuleta, D., & Milanović, D. (2006): Performance indicators of teams at the 2003 men´s world handball championship in Portugal. Kinesiology, 38(2), 164–175
Hermassi, S., Chelly, M. S., Fathloun, M., & Shephard, R.J. (2010). The effect of heavy-vs. moderate-load training on the development of strength, power, and throwing ball velocity in male handball players. Journal of Strength and Conditioning Research, 24(9), 2408–2418. doi: 10.1519/JSC.0b013e3181e58d7c; PMid: 20706155
Ivančević, T, Jovanović, B., Đukić, M., Marković, S., & Đukić, N. (2008). Biomechanical analysis of shots and ball motion in tennis and the analogy with handball throws. Facta Universitatis, Physical Education and Sport, 6(1), 51–66.
Ohnjec, K., Vuleta, D., Milanović, D., & Gruić, I. (2008). Performance indicators of teams at the 2003 world handball championship for women in croatia. Kinesiology, 40(1), 69–79.
Pokrajac, B. (2008). EHF Men’s Euro 2008 – Analysis, discussion, comparison, tendencies in modern handball. EHF Periodical. PMCid: 267037
Robertson, G., Caldwell, G., Hamill, J., Kamen, G., & Whittlesey, S. (2004). Research Methods in Biomechanics. Champaign, IL: Human Kinetics.
Rogulj, N. (2000a). Tehnika, taktika i trening vratara u rukometu [Technique, tactics and practice goalkeepers in handball]. Split, HR: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.
Rogulj, N. (2000b). Differences in situation-related indicators of handball game in relation to the achieved competitive results of the teams at 1999 World Championship in Egypt. Kinesiology, 32(2), 63–74.
Rogulj, N. (2009). Modeli taktike u rukometu [Models of handball tactics]. Split, HR: Znanstveno-sportsko društvo Grifon.
Rogulj, N., & Srhoj, V. (2009). Influence of the collective attack tactics on handball match outcome. Fizička kultura, 37, 15–20
Rogulj, N., Srhoj, V., & Srhoj, Lj., (2004). The contribution of collective attack tactics in differentiating handball score efficiency. Collegium Antropologicum, 28(2), 739–746
Srhoj, V., Rogulj, N., & Katić, R. (2001). Influence of the attack end conduction on match result in handball. Collegium Antropologicum, 25(2), 611–617.
Taborsky, F. (2008). Cumulative indicators of team playing performance in handball (Olympic Games Tournaments 2008). Retrived from http//www.eurohandball.com.
 Vuleta, D., Milanović, D., & Sertić, H. (2003). Povezanost varijabli šutiranja na gol s konačnim rezultatom rukometnih utakmica Europskog prvenstva 2000. godine za muškarce [Relationship between variables shooting on goal with the final result handball match on the European Championship for men 2000]. Kinesiology, 35(2), 168–183.