SportLogia
Vol. 14, Broj 1, Jun 2018.
POVEZANOST IZMEĐU POKAZATELJA DRŽANJA TIJELA I DOMINANTNE RUKE SA SKOLIOTIČNIM TJELESNIM DRŽANJEM KOD RUKOMETAŠA
Vedrana Grbavac1, Martina Rezić2, Ivana Čerkez Zovko2
1Sveučilišna klinička bolnica Mostar
2Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
Originalni naučni rad
doi:10.5550/sgia.181401.se.grz
UDK:796.322.012.8
Sažetak
Suvremeni način života uzrok je sve veće pojave nepravilnih tjelesnih držanja kod djece i adolescenata. Kod sportaša nepravilna tjelesna držanja mogu izazvati brojne kronične zdravstvene probleme i ozljede koje utječu na njihovu uspješnost u sportu. Rukometnu igru karakterizira dinamičnost i pokretljivost, uz stalne i brze promjene položaja tijela i elemenata tehnike. Zbog određenih karakteristika rukometa kao sporta (dijelovi tehnike koji su asimetrični zbog igranja jednom rukom) postoji osnovana sumnja, da su rukometaši izloženi faktorima koji mogu uzrokovati razvoj posturalnih deformiteta. Cilj istraživanja bio je ispitati je li skoliotično držanje česta pojava u adolescenata koji treniraju rukomet, te postoji li povezanost između relevantnih pokazatelja nepravilnog držanja i dominantne ruke sa skoliotičnim tjelesnim držanjem kod rukometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku 98 adolescenata u dobi od 13-18 godina koji su uključeni u trenažni proces preko tri godine, a testirani su kliničkim Adamsovim testom pretklona. Za utvrđivanje tipova tjelesnog držanja primijenjen je posteriorni pregled. Uzorak varijabli za procjenu tjelesnog držanja sadržavao je numeričke vrijednosti osam referentnih točaka u posteriornom pregledu. Za utvrđivanje razlika između skupina u varijablama upitnika, te kod utvrđivanja razlike između ispitanika kod varijabli dobivenih iz upitnika, korišten je Hi kvadrat test, te je određena kontingencijska tablica s frekvencijama i postotcima. Ustanovljena je značajna razlika između desnostranog i normalnog tjelesnog držanja, gdje su ispitanici s desnostranim držanjem značajno više godina proveli trenirajući rukomet u odnosu na one sa normalnim držanjem, što navodi na zaključak kako ovaj sport može da se povezuje uz pojavu skoliotičnog držanja.
Ključne riječi: držanje tijela, dominantna ruka, skoliotično držanje, rukomet.
Literatura
AAagaard, H., & Jørgensen, U. (1996). Injuries in elite volleyball. Scand J Med Sci Sports, 6(4), 228–232.
https://doi.org/10.1111/j.1600-0838.1996.tb00096.x
[Cross Ref]
PMid:8896096
Chinn, C. J., Priest, J. D., & Kent, B. E. (1974). Upper Extremity Range of Motion, Grip Strength, and Girth in Highly Skilled Tennis Players. Phys Ther, 54(5), 474-483.
https://doi.org/10.1093/ptj/54.5.474
[Cross Ref]
PMid:4423510
Goldberg, C. & Dowling, F. (1990). Handedness and scoliosis convexity: a reappraisal. Spine Phila Pa, 15(2), 61-4.
https://doi.org/10.1097/00007632-199002000-0000
[Cross Ref]
PMID:2326712
Hansgerd, P., Andreas, K., Gerd, Q., & Alfried-Krupp, K. (1998). Muscular imbalances in elite handball players - practicconsequences with respect to the prevention of injuries. In H. J. Riehle, & M. M. Vieten (Eds.), Proceedings II: 16 international symposium on biomechanics in sports (pp. 325-328). Konstanz, GER. University of Konstanz.
Hansgerd, P. (1998). Humeral Torsion in the Throwing Arm of Handball Players, Am. J. Sports Med. 26(2), 247-253.
https://doi.org/10.1177/03635465980260021501
[Cross Ref]
PMid:9548119
Incel, N., Ceceli, E., Durukan, P., Erdem, H., & Yorgancioglu, Z. (2002). Grip strength: effect of hand dominance. Singapore Med J. 43(5), 234-7. PMid:12188074
Janković, V., Marelić, N., & Janković, G. (2003). Suvremeni model metodike treninga u školskom sportu. In V. Findak i K. Delija (Eds.), Zbornik radova, 12. Ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske (pp. 147- 150). Rovinj, HR. Hrvatski kineziološki savez.
Jones, H., Priest, J., Hayes, E., Tichenor, C., & Nagel, D. Humeral hypertrophy in response to exercise, J Bone Joint Surg Am 59(2), 204-208. PMid:845205
Kosinac, Z. (2002). Kineziterapija sustava za kretanje. Split, HR: Sveučilište u Splitu, Kineziološki fakultet.
Paušić, J. (2007). Konstrukcija i vrednovanje mjernih postupaka za procjenu tjelesnog držanja u dječaka od 10 do 13 godina. Doktorska disertacija. Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.
Pieper, H. G. (1997). Humeral Torsion in Recurrent Shoulder Dislocation - A Radiological Comparison of 240 Stable and 300 Unstable Shoulders. Orthop. Trans 21(1), 102-103.
Sporiš, G., Èanaki, M., & Barišić, V. Morphological differences of elite Croatian female soccer players according to them position. Hrvatski sportskomedicinski vjesnik, 22(2), 91-96.
Theologis, T. N., Fairbank, J.C., Turner-Smith, A.R., Pantayopoulos, T. (1997). Early detection of progression in adolescent idiopathic scoliosis by measurement of changes in back shape with the integrated shape imaging system scanner. Spine 22(11), 223-7.
https://doi.org/10.1097/00007632-199706010-00010
[Cross Ref]
Citiranje članka:
Grbavac, V., Rezić, M., & Zovko, I. (2018). Povezanost između pokazatelja držanja tijela i dominantne ruke sa
skoliotičnim tjelesnim držanjem kod rukometaša. Sportlogia, 14 (1), 27-36. doi:10.5550/sgia.181401.se.grz
Primljeno: 26.03.2018.
Odobreno: 26.05.2018.
Korespodencija:
Vedrana Grbavac
Sveučilišna klinička bolnica Mostar
vgrbavac01@gmail.com
